LJEKOVITO BILJE I ZDRAVLJE

  Cvijet Dragoljub je veoma koristan za naš vrt ali također za očuvanje našeg zdravlja. Ovaj cvijet je odavnina poznat na našem podneblju ali se veoma malo zna o njegovim ljekovitim svojstvima.  Cvijet Dragoljub je bogat vitaminom C. Čitava biljka je zapravo antibijotik. Možete koristiti sirovo lišće, cvijet, sjeme. Pomaže kod prehlade, viroze, stomačnih virusa... Dragoljub je veoma lijepa biljka,  zelenih listova, crvenih, žutih, narandžastih cvijetova. Spada u puzavice, lako se održava i razmnožava. Sviježe listove možete koristiti za salatu, pesto, smoothie...  Cvijetove možete koristiti u salatama, kao jestivu dekoraciju u jelima, krem čorbama, koktelima... Hranite se zdravo, uzgajajte svoje povrće,voće, začinsko bilje u vrtu ili na balkonu i učinite nešto korisno za svoje zdravlje i zdravlje svoje porodice,  jer sve kreće upravo od Vas. Vodite računa o svome zdravlju, jer jedino ste Vi odgovorni, zato hranite se zdravo da bi ste bili zdravi. Uživajte!

 Jorgovana je najljepše cvijetajuće, ukrasno drvo. Koje svojom ljepotom, mirisom krasi mnoge bašte, dvorišta, parkove... Mnogi su mislili da se jorgovan, koristi kao ukrasno drveće i da se samo na tome završava njegova upotreba. Ali to je veliko ne znanje. Odavnina se jorgovan, koristi kao lijek za mnoge bolesti. Sok od jorgovana je stari po malo zaboravljeni recept. Sok od jorgovana je veoma lijep i ukusan. Ovo je idalan sok, za ljubitelje cvijetnih sokova, kao što je sok od zove, lipe, ruže, ljubičice... Najljepši osjećaj je kada berete cvjetiće jorgovana, koji Vas opijaju svojim čarobnim mirisom a znate kada napravite sok od cvjetića,da ćete moći taj divni miris zadržati u boci. Dok u hladnim zimskim danima, budete ga pili, sjetit ćete se divnih proljetnih trenutaka dok ste brali i spremali ovaj sok. Najljepše je spremati domaće sokove, đemove, jer tada smo sigurni šta jedemo.  Recept za sok od jorgovana je jednostavan.  Treba Vam tridesetak cvjetića jorgovana, može biti bijele boje

  Lipa je drvo, koje ima divan miris. Koji se rijetko može zaboraviti.  Jednom kada prođete ispod grana procvjetale lipe, zauvijek Vam ostane u sjećanju ta ljepota mirisa i sitnih žutih cvjetića po kojima pčele zuje. Lipa je mnogo ljekovita, detaljan opis imate na mom blogu, jer sam ranije pisala o ljekovitim svojstvima lipe.  Da li ste probali sok od lipe? Mnogi od Vas čak i ne znaju, da se može praviti sok od lipe! Sok od lipe se pravi na isti način kao i sok od zove. Ako ste ljubitelji ljeta, domaćih sokova, očaravajućeg mirisa lipe, sada imate priliku da svoj omiljeni miris zadržite za sebe i svoje voljene u Vašoj teglici. Idealan je za kišne i tmurne jesenske dane, da nam svojim mirisom i ukusom popravi raspoloženje.  Cvijet je najbolje skupljati, kada je lipa u najačem jeku cvijetanja. Veoma važna napomena, da se lipa bere što dalje od zagađenih ulica, da cvjetići budu čisti od raznih zagađenja.  Cvjetiće treba preliti hladnom vodom, dodati šećer, limun. Veoma se lako sprema a jo

  Banana je omiljeno voće u mnogim zemljama. Postoje mnoge vrste banana. Crvena, plava, zelena... Detaljan opis o raznim vrstama banana, možete pročitati na mom blogu. Ako ste ljubitelji banana, mermelada od banane je idealna za Vas. Možete je kupiti u bolje opremljenim radnjama ili je napraviti sami kod kuće. Mermelada od banana se lako sprema, kao i svaka druga mermelada.  Potreno je oguliti banane,  na sitne  kolutiće isjeći banane, dodati šećer po želji, limunov sok i uz konstantno miješanje, skuhati omiljenu mermeladu.  Ovu mermeladu divnog mirisa i ukusa,  možete koristiti za razne kolače, torte, palačinke i ostale poslastice. Ako do sada niste probali mermeladu od banane, sada to učinite i nećete se pokajati, jer je mnogo ukusna. Uživajte!

  Kada pomislimo na ljeto, odmah se sjetimo mora, plaže i lubenice. Lubenica je povrće, koje nas tokom ljetnih dana osvježava i ljeto je nezamislivo bez slatke lubenice. Sada okus ljeta, možete imati u frižideru tokom cijele godine. Naravno mislila sam na đem od lubenice, koji ima divan miris i okus. Mnogi nisu nikada ni čuli da postoji đem od lubenice, još manji broj ljudi je probao ovaj divni đem. Ni sama ne znam, zašto ljudi ne spremaju ovaj divni đem. Jer veoma lako se sprema kao i svaki drugi đem od bilo kojeg drugog voća. Đem od lubenice je egzotičnog ukusa, divnog mirisa,  lijepe svilenkaste strukture. Idealan za palačinke, torte,  kao toping po sladoledu i ostalim slasticama. Da bi ste napravili đem od lubenice, potrebno je isjeći lubenicu na male kockice. Predhodno je očistiti od košpica, kore i kuhati kao i svaki drugi đem.  Vrlo lako se sprema a divnog je ukusa. Iskoristite priliku, dok još ima lubenica i probajte ovaj divni đem. Uživajte!

Danas sam odlučila da Vam pišem o voću, o kojem se jako malo zna na našem podneblju. Naprosto volim da Vam približim neko novo voće i povrće, koje do sada niste probali da to i učinite, jer zašto propuštati priliku da upoznate neke nove ukuse, mirise... Pa da i to novo voće uključite u svakodnevnu konzumaciju sa našim već dobro poznatim voćem i povrćem. Nispero je voće, koje nam dolazi iz dalekih krajeva. Raste na drvetu. Plod se razvija iz cvijeta, koji ima lijep miris. Listovi su gusti, veliki, zelene boje. Plod je okrugao, narandžaste  boje. U plodu se nalazi sjemenka. Plod je mesnat, sočan. Može se jesti sa korom. Veoma je ukusan. Ukus ploda Nispero je sličan mangu i breskvi, pa je zbog neodoljivog ukusa jako cijenjen i tražen. Može se jesti sviježe ubrano ili ga termički obraditi. Nispero je bogat vitaminima i mineralima. Povoljno dijeluje na mnoga oboljena. Naročito je dokazano da čaj od ovog voća pomaže osobama oboljelim od dijabetisa. Snižava loš holesterol u krvi, smanjuje nap

 Priroda je veoma bogata i blagonaklonjena ljudima, životinjama. I ako je ljudi bezmilosrdno zagađuju, ona nas i dalje opskrbljuje čistim zrakom, hranom, liječi nas... Trebali bi više biti zahvalni prirodi i čuvati je bolje, nego što smo to do sada radili ali nadam se da će se to u budućnosti promijeniti na bolje, jer drugu okolinu nemamo, niti drugo prirodno stanište. Mnoge šume su bez potrebe posječene, što dovodi do velikih problema, pa čak do izumiranja nekih vrsta bilja, životinja... Jedino nam priroda prašta sva naša neznanja, našu neodgovornost i neopravdanu bahatost prema njoj. Voljela bih da budemo više odgovorniji prema našem okruženju, da ne zagađujemo rijeke, jezera, mora... Jer bez vode nema života. Nismo ni svijesni, koliko znači jedna kap vode, dok ne nestane vode u našim česmama. Jedna kap vode je mnogo značajna. Jer vidimo ujutru, kako kapljice rose osvježavaju travu i ostalo bilje. Koliko je jedna kap vode, zapravo značajna za prirodu i nas a mi to tako malo cijenimo